Konoba

Open 24/7
 
HomePortalCalendarFAQSearchRegisterMemberlistUsergroupsLog in

Share | 
 

 Bogomdana za ekološki turizam

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Madra
Admin


Female
Number of posts : 1787
Age : 46
Localisation : New York
Registration date : 2006-06-28

PostSubject: Bogomdana za ekološki turizam   Sun 19 Nov - 8:19

DRUGI O NAMA: KAKO STIVEN FOREST, HERBALISTA I BOTANIČAR IZ SAD VIDI CRNU GORU


BAŠ KAO ŠTO SU LjUBITELjI PTICA širom svijeta otkrili Skadarsko jezero kao jedno od glavnih lokacija za posmatranje velikog broja ptica selica u netaknutoj prirodi, tako bi i mnogi ljubitelji posmatranja trava i ljekovitog bilja u prirodnom okruženju mogli krenuti put Crne Gore

Džamejka je bio učenik kod čuvenog travara u Indiji. Nakon više godina vrijednog učenja došlo je vrijeme da polaže ispit. Njegov mu je učitelj naložio da obiđe okolna brda i planine i sakupi bilje koje se ne koristi za liječenje. Tumarao je Džamejka po planinama nekoliko dana i na kraju se vratio pognute glave.
“Nijesam uspio,” reče učitelju. “Nijesam mogao da nađem nijednu biljku koja nema ljekovito svojstvo.”
Učitelj se nasmija i reče.“ Položio si ispit!”
Ovu priču ispričao nam je Stivn Forest, herbalista i botaničar iz Sjedinjenih Američkih Država koji Crnu Goru vidi kao istinsku botaničku baštu koja čeka da je svijet otkrije. Priča iz Indije potvrđuje da ljekovitog bilja ima svuda – samo treba znati gdje da ga tražiš. Crna Gora ga je puna.
Na našim prostorima može se naći blizu 700 vrsta ljekovitih biljaka, što predstvalja 20 procenata ukupnog broja cvjetnica u zemlji. Tri od 15 najprodavanijih samoniklih biljki na svjetskom tržištu beru se u Crnoj Gori. To su kantarion (Hypericum perforatum), odoljen (Valeriana officinalis) i borovnica (Vačinium myrtillus). Obala Jadranskog mora, od Albanije do Crne Gore, najveći je svjetski region samoniklog pelina (Salvia officinalis).

Sa tvrdnjom Stivena Foresta da je Crna Gora bogomdana za ekološki turizam slaže se i Slavica Vukčević, izvršni direktor Centra za održivi turizam. I Ona vidi ogroman potencijal u privlačenju turista, poznavaoca botanike u Crnu Goru. Baš kao što su ljubitelji ptica širom svijeta otkrili Skadarsko jezero kao jedno od glavnih lokacija za posmatranje velikog broja ptica selica u netaknutoj prirodi koja sva pršti od ljepote, tako bi, kaže, i mnogi ljubitelji posmatranja trava i ljekovitog bilja u njihovom prirodnom okruženju, mogli krenuti put Crne Gore.
Amerikanci, podsjeća Forest, već organizuju ekoture za one koji uživaju u razgledanju trava i ljekovitog bilja. Američki botanički savjet sa sjedištem u Ostinu u državi Teksas, organizovao je ture za herbaliste, farmaceute i ljekare u Amazonu, Južnu Afriku, Njemačku, Kostariku i Belizi. Ovi turisti u grupama od 40 do 120 ljudi obično sa sobom vode instruktore, botaničke stručnjake. Dodatne detalje o lokalnim vrstama dobijaju od domaćih vodiča. Često se ovakva putovanja organizuju u saradnji sa nekim univerzitetom ili profesionalnom organizacijom. Grupe kao što je Međunarodna organizacija "Herbalisti bez granica", koje organizuju ture u zemljama u razvoju, Crnu Goru posmatraju kao savršenu destinaciju za njihove članove. Prema tvrdnji osnivača i direktora ove organizacije Đenifer Česvort, Crna Gora predstavlja još „neotkrivenu“ lokaciju za herbaliste. Ona je takođe oduševljena prirodnom ljepotom zemlje, relativno jeftinim putovanjem, čistom vodom i velikim brojem biljnih vrsta koje se mogu vidjeti na malom prostoru. Planira ekoturu u Crnu Goru na proljeće 2007. godine.
Šta sve turisti, ljubitelji biljaka mogu da vide u Crnoj Gori? Planine, koje se spuštaju do izbrazdane, ali prijateljske morske obale imaju floru tipičnu za mediteransko podneblje. Poznate aromatične trave, kao što su kraški vrijesak (Satureja montana), pelin (S. officinalis), majčina dušica (Thymus spp.) i vranilovka (Origanum vulgare) rastu u izobilju na suvom kamenitom tlu, u sjenci italijanskih čempresa (Cupressus sempervirens), pod toplim mediteranskim suncem. Ovdje, divlje smokve (Ficus cariaca), konopljika (Vitedž agnus-castus), divlji nar (Punica granatum) i zečjak (Cytisus scoparius) okružuju drevne maslinjake, što se strmo spuštaju prema tirkiznoj vodi Jadrana.

Mediteranska flora prostire se od mora do Zetske doline i Podgorice. Na samo 30 minuta putovanja od Podgorice prema sjeveru i Kolašinu, već preovlađuje flora tipična za evropski kontinentalni pojas. Primat preuzimaju širokolisno listopadno drveće poput lipe (Tilia spp), čiji su listovi u evropskoj fitomedicini cijenjeni kao blagi sedativ. Tu je i ogromno žbunje zove (Sambucus nigra) čiji se plodovi cijene kao imunološki stimulansi za liječenje infekcija gornjih disajnih puteva. Duž puta prema Kolašinu mogu se vidjeti mnoge ljekovite biljke kao što su smreka ili kleka (Juniperus communis) čije bobice se koriste za pravljenje džina, ali i kao lijekovi za oboljelu bešiku ili bubrege.
Crna Gora je zemlja mnogih skrivenih bogatstava, a jedno od njih je i Botanička bašta Danijela Vinceka na periferiji Kolašina sa skoro 400 vrsta autohtonih biljki. Svrha bašte je da pruži edukaciju i pomogne očuvanju genotipa crnogorskih autohtonih biljki, pogotovu endemskih elemenata. Turisti zaista imaju šta da vide.

Ljekovita svojstva nara i maslina

U narodu je odavno prepounato ljekovito svojstvo nara i masline. Najnovija istraživanja pokazuju danar ima jako antioksidantno i protivupalno dejstvo. Konzumiranje nara, njegovog ekstrakta iil soka može pomoći u prevenciji nekih vrsta kancera, zaštiti kože od štetnog uticaja sunčevog ultraljubičastog zračenja i ubrzati zacjeljivanje rana.
I ekstrakt iz lista masline cijeni se zbog antioksidantnog svojstva. Ovaj ekstrakt se u zemljama Zapada prije svega koristi za snižavanje visokog krvnog pritiska. Jedna evropska studija pokazala je ekstrakt lista masline ima jako antioksidantno dejstvo i da može usporiti proces starenja, ublažiti kardiovaskularne bolesti, može biti blagotvoran za nervni sistem.

Borovnica popravlja vid

Tokom Drugog svjetskog rata piloti britanskog RAF-a su tvrdili da im se noćni vid poboljšao nakon što su jeli džem od borovnice. Tragom tih tvrdnji, italijanski i francuski naučnici su 1960-ih ispitivali uticaj borovnice na probleme sa vidom. Vjeruje se da borovnice suve, u prahu i njihov ekstrakt ubrzavaju vensku cirkulaciju, pogotovu u očima, čime se poboljšava vid. Crna Gora ima tradiciju u sakupljanju borovnica. Svake godine se u Plavu održava Festival borovnice kojim se proslavlja sezona branja ove divlje voćke.

Sa pelinom mirisnije i ukusnije

Jedna od najčešćih trava na istočnoj obali Jadrana je pelin .Tone ove samonikle biljke beru se duž obale Jadranskog mora, a to je pola svjetske isporuke pelina.
Pelin se koristi za poboljšanje ukusa, dodatak mirisu ili ta liječenje. U kuhinjama na Zapadu pelin se najčešće koristi za poboljšanje ukusa govedine, svinjetine, ćuretine i raznih vrsta kobasica, a njime se začinjava i kuvani pasulj. Kod komercijalnih prehrambenih proizvoda koriste se ili suvi listovi, ili eterično ulje destilisano iz lišća. Ulje pelina daje miris sapunima, deterdžentima, losionima, čak i parfemima. U evropskoj fitomedicini pelin je licenciran kao medicinski čaj koji može da koristiti u liječenju gastrointestinalnog katara i noćnog znojenja. Njime se ispire grlo kad je upaljeno.

Smilje zacijeljuje rane

U planinskom pojasu Jadranske obale rašireno je je smilje. Cvijet ove biljke seljaci beru na planinama duž obale i na području Skadarskog jezera. Prodaju ga destilerijama eteričnog ulja. Eterično ulje smilja pokazalo je značajno antibakterijsko svojstvo, smiruje upale a ima i antioksidantno dejstvo. Aromaterapeuti eteričnim uljem smilja zacjeljuju rane i ožiljke. Ulje smilja ne koristi se prečesto jer je prilično skuplje od od ostalih eteričnih ulja.



N. Perković

_________________

Back to top Go down
View user profile http://konoba.dynamicforum.net
 
Bogomdana za ekološki turizam
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Konoba :: Priroda i drustvo :: Flora i fauna-
Jump to: