Konoba

Open 24/7
 
HomePortalCalendarFAQSearchRegisterMemberlistUsergroupsLog in

Share | 
 

 Jeca svetica?! Why not!

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Paulina



Female
Number of posts : 87
Registration date : 2006-07-06

PostSubject: Jeca svetica?! Why not!   Wed 23 Aug - 4:48

KATOLICKI BISKUP POKRENUO PROCES DA SE CRNOGORSKA PRINCEZA JELENA I POSLJEDNJA ITALIJANSKA KRALJICA PROGLASI SVETICOM

lan dinastije Savoja medu svecima? Poslije Marije Kristine, kcerke Viktora Emanuela I i kraljice dvije Sicilije (1812-1836, koju je crkva posvetila na stotu godisnjicu smrti) i Klotilde, kcerke Viktora Emanuela II (1843-1911, proces beatifikacije zapocet 1942), sada se govori o ovoj pocasti i za kraljicu Jelenu, suprugu Viktora Emanuela III. Tiha kraljica uvijek je bila uz svog muza, ali je malo ucestvovala u politickim desavanjima Italije.

Rodena na Cetinju 8. januara 1873. od oca Nikole Petrovica Njegosa - buduceg Nikole I od Crne Gore - i Milene Vukotic, prvu mladost je provela na ruskom carskom dvoru.

Imala je 23 godine kada je prilikom jedne zvanicne prigode, na vjencanju cara Nikole II, upoznala Viktora Emanuela Savojskog, princa od Napulja, koji je bio cetiri godine stariji od nje. Njena bujna ljepota nije mogla proci neopazeno od strane italijanskih dostojanstvenika koji su trazili visoku zenu da uravnoteze ne bas impresivni princev stas; sa druge strane, za njenu porodicu bila je neponovljiva prilika da se sprijatelje sa vladajucom kucom jedne od glavnih drzava u Evropi: vjeridba je zakazana ubrzo i nakon sto je Jelena pokatolicena, svadba je odrzana 24. oktobra 1896.

Raskos italijanskog dvora nije promijenio skromni temperament Jelene, koja je uvijek vodila povucen i uzoran zivot, koja nije voljela slavlja i svjetovne stvari, vec se posvetila humanitarnom radu, u toku i nakon rodenja petoro djece: Jolande, Mafalde, Šovane, Marije i Umberta. Najistaknutije je njeno ucesce 1935. na "Dan vjere" (prakticno njeno jedino vazno zvanicno pojavljivanje gdje nije bila uz muza), kada je zeljela da bude prva Italijanka koja ce pokloniti domovini svoj vjencani zlatni prsten da bi se izborili sa sankcijama nametnutim Italiji od strane Drustva naroda (UN) zbog rata sa Abisinijom.

Jedno jedino pojavljivanje je svakako premalo. I to je jedan od razloga zbog kojeg se istoricari nijesu puno bavili njenom licnoscu: Renco De Felice, u svojoj monumentalnoj monografiji o Musoliniju, pominje kraljicu par puta; Galeaco Cano, u svom Dnevniku, samo cetiri puta, usredsredivsi se na ono sto je vjerovatno njeno jedino posredovanje u drzavnim poslovima.

O cemu je rijec? Godine 1941, kada su italijansko-njemacke trupe zaposjele Crnu Goru (pripojenu Jugoslaviji 1918.), Jelena je bezuspjesno pokusavala da na tron postavi svog bratanica, princa Mihaila.

Cano 22. maja biljezi, sa dozom ironije: "Nadamo se da je mladic bolji od oca, koji je prototip skorojevica".

Jelena nije bila samo skromna kraljica koja je svoju vjeru podarila domovini. Citav svoj zivot posvetila je dobrotvornom radu. A pomoc najugrozenijim nije bio samo svjetovni "zadatak" - ono sto su mnoge zene na visokim polozajima obavljale kao drustvenu obavezu - vec djelo hriscanskog dobrocinstva. Jelena je to posebno pokazala nakon zemljotresa u Mesini 1908. Nasla se na licu mjesta medu rusevinama i ranjenicima. Sicilijanski grad joj je posvetio spomenik.

Sa istom posvecenoscu pomogla je ugrozenima u toku Velikog rata, radeci kao medicinska sestra u bolnicama. Tako je "na terenu" stekla postovanje zemljaka, koji su - istini za volju - dvadesetak godina ranije vijest o braku primili prilicno sarkasticno (Jelena je bila sestra Danila koji je parodiran u cuvenom djelu "Vesela udovica" Franca Lehara kao Danilo di Pontevetro), nadjenuvsi kraljevskom paru nadimak "Curtatone e Montanara", uporedujuci dogadaje iz italijanske borbe za nezavisnost sa karakteristikama Viktora Emanuela i crnogorske princeze. Ali Jelena je bila jednostavna, sigurno ne priprosta (obrazovanje na carskom dvoru svakako je moralo dati rezultate): i danas je pamte kao zenu sposobnu da zasnuje svoj i zivot svoje djece na jednostavnosti, i tako postane primjer koji se obozava i postuje.

U toku perioda fasizma, Jelena je pokazivala simpatije za rezim, gajeci licno divljenje prema Musoliniju, iako nikad nije imala aktivniji odnos sa rezimom.

Ovo objasnjavaju i teske rijeci u sukobu sa muzem kada je saznala za Musolinijevo hapsenje: "To nije bio kraljevski gest".

Sa padom fasizma doslo je i do pada dinastije Savoja, Jelena je posla za muzem u egzil u Aleksandriju; nakom Viktorove smrti 1947. vratila se u Francusku, da bi zivjela usamljeno u Monpeljeu, gdje je umrla 1952. Sada se Jelena od Crne Gore vraca na istorijsku pozornicu zahtjevom za njenu beatifikaciju.

Etape koje treba preci do beatifikacije

Prvi korak procesa beatifikacije: pocetak preliminarne istrage, na zahtjev biskupa Risara iz Monpeljea, samo je pocetak dugog procesa potrebnog da bi se osoba proglasila za sveca, u ovom slucaju kraljica Jelena Savojska. Istraga treba da utvrdi da li postoje svi uslovi za otvaranje druge istrage, koja ce biti uvod u pravi proces. Pocetak ove istrage najavio je biskup Risar 27. novembra u Monpeljeu, sto se podudarilo sa otvaranjem manifestacije obiljezavanja stote godisnjice kraljicine smrti, ceremonije koja se zavrsava 24. novembra 2002. U Monpeljeu su bili sahranjeni posmrtni ostaci kraljice prije nego sto su prebaceni u Crnu Goru, iz koje ona potice. Zahtjev za pokretanjem procesa beatifikacije odgovor je na brojna misljenja, koja godinama podrzavaju stav da je kraljica zivjela i umrla kao svetica. Kanonske norme u vezi sa procedurom koju treba slijediti prilikom beatifikacije predvidaju da istragu pokrene biskup iz biskupije u kojoj je umrla osoba za koju se trazi beatifikacija. Pocetna grupa sastoji se od biskupije, parohije, religiozne kongregacije, asocijacije i ova grupa preko svog postulatora trazi od biskupa otvaranje istrage. Biskup, nakon sto dobije zeleno svjetlo od Svete stolice, formira odgovarajuci biskupski tribunal. Tribunal poziva razne svjedoke koji govore o konkretnim djelima, herojskoj uzdrzanosti, hriscanskim vrlinama, tj. teoloskim vrlinama - vjeri, nadi i milosti, i glavnih vrlinama: mudrosti, umjerenosti, snazi i ostalim karakteristikama zivota. Medutim, proces je dug i slozen i uvijek se ne zavrsava proglasenjem svetosti. Pristalice crnogorske kraljice moraju imati jos dosta strpljenja.
Back to top Go down
View user profile
Madra
Admin


Female
Number of posts : 1787
Age : 46
Localisation : New York
Registration date : 2006-06-28

PostSubject: Re: Jeca svetica?! Why not!   Wed 23 Aug - 8:30

Italijanisu zaista imali mnogo razloga da je obozavaju i cijene.Zasluzuje vjecni spomen,zasto da ne?
Back to top Go down
View user profile http://konoba.dynamicforum.net
Nora



Female
Number of posts : 941
Age : 33
Localisation : Montenegro
Registration date : 2006-06-28

PostSubject: Re: Jeca svetica?! Why not!   Wed 23 Aug - 17:17

No comm. Zaista pravi gest!!!
Back to top Go down
View user profile
Sponsored content




PostSubject: Re: Jeca svetica?! Why not!   Today at 17:54

Back to top Go down
 
Jeca svetica?! Why not!
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Konoba :: Zabava :: Media :: Aktuelno-
Jump to: